U Hrvatskoj svakog sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja, dakle 24 osobe u jednom danu. Za sada nema točnih epidemioloških podataka za našu zemlju o preživljavanju nakon izvanbolničkog srčanog zastoja, no procjenjuje se da od 100 osoba koje dožive srčani zastoj, preživi njih tek 5 do 10!
Srčani zastoj je stanje u kojem srce prestaje pumpati krv. Tijelo ostaje bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima i za nekoliko minuta osoba umre.
Jedini postupak kojim to možemo spriječiti jest brzo pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje oživljavanja!
Srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kada i bilo gdje.
Srčani zastoj se ne događa samo starim i bolesnim osobama. Brojni primjeri nam pokazuju da su žrtve iznenadne srčane smrti bili upravo sportaši u punoj snazi, koji dotada nisu ni od čega bolovali!
S obzirom na to da se 80% srčanih zastoja događa izvan bolnice, najčešće kod kuće, postoji mogućnost da ćete jednom u svom životu upravo Vi biti svjedok srčanog zastoja te da će ta žrtva možda biti netko Vama blizak: prijatelj, susjed, član obitelji ili kolega.
Sekunde su važne
Od trenutka kada osoba doživi srčani zastoj, izgledi za preživljavanje se smanjuju za 10% svake minute tijekom koje ne provodite oživljavanje. Već nakon četiri minute srčanog zastoja mozak je nepovratno oštećen, a nakon 10 minuta osoba gotovo da i nema šanse za preživljavanje. Kao i u mnogim europskim zemljama, prosječno vrijeme potrebno hitnoj medicinskoj pomoći da stigne do osobe sa srčanim zastojem u Hrvatskoj iznosi 8 do 13 minuta.
Stoga, ukoliko ne provodite oživljavanje do dolaska hitne medicinske pomoći, male su šanse da priča ovih osoba sretno završi.
Čak i u ovom trenutku gotovo sigurno imate sve što Vam je potrebno da biste nekome spasili život! Potrebno je samo na vrijeme uočiti znakove srčanog udara: bol u prsima (koja se može širiti u ruku, rame, vrat ili čeljust), slabost, vrtoglavicu, blijedu kožu, pojačano znojenje. Ako primijetite neke od ovih znakova, odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112.
Zapamtite da srčani udar može dovesti i do srčanog zastoja. Stoga ukoliko osoba izgubi svijest i prestane disati (doživi srčani zastoj), pozovite hitnu medicinsku pomoć i krenite s postupcima oživljavanja. Ako ove jednostavne postupke izvedete brzo i pravilno, osobi ćete povećati šanse za preživljavanje za čak 2 do 3 puta.
Kako pomoći osobi u srčanom zastoju?
Život osobe u srčanom zastoju bi se mogao spasiti kada bi se što prije započelo s oživljavanjem. Standardne postupke oživljavanja čine: pritisci na sredinu prsnog koša žrtve (kako bi krv cirkulirala tijelom) i umjetno disanje (kako bi se kisik dostavio u pluća).
Za uspješno provođenje umjetnog disanja preporučuje se pohađanje tečajeva iz oživljavanja i zato je oživljavanje s umjetnim disanjem metoda izbora za uvježbane laike i medicinske profesionalce.
Dakle, ako ste uvježbani, primjenjujte “Oživljavanje s umjetnim disanjem”. Primjena umjetnog disanja posebice je važna kod srčanog zastoja u djece i utopljenika!
Ako niste uvježbani provoditi oživljavanje s umjetnim disanjem, tada oživljavanje provodite tako da kontinuirano pritišćete sredinu prsnog koša – provodite “Oživljavanje samo rukama”.