Svjetski dan srca 2012.

Tjelesna neaktivnost uzrok je 6% smrti u svijetu. Čimbenici rizika poput pretilosti, dijabetesa i nedostatka tjelesne aktivnosti prisutni u djetinjstvu, mogu značajno povećati vjerojatnost da će se u odrasloj dobi razviti bolest srca.

Već i 30 minuta umjerene aktivnosti pet puta tjedno smanjuje rizik bolesti srca i moždanog udara.

• Tjelesna aktivnost ne mora biti samo vježbanje! I druge aktivnosti poput obavljanja kućanskih poslova se računaju – provedite dan uređujući vrt ili zamolite djecu da Vam pomognu pri čišćenju!
• Postavite realne ciljeve – postupno povećavanje tjelesne aktivnosti bit će lakše dostižno nego da odmah pokušate istrčati maraton.
• Raspitajte se o programima tjelesne aktivnosti u Vašem mjestu stanovanja ‐ neki gradovi imaju programe vožnje bicikla ili trčanja do posla, što bi Vam moglo pomoći da uklopite vježbanje u Vaš dnevni raspored.

Sve više ljudi okreće se prerađenoj hrani koja je često bogata šećerima, solju, zasićenim ili tzv. trans‐masnim kiselinama.
Nezdrava prehrana povezana je sa četiri od deset vodećih čimbenika rizika koji uzrokuju smrt.

Prehrana zdrava za srce koja sadrži puno voća i povrća pomaže u sprječavanju bolesti srca i moždanog udara.

• Pripazite na veličinu porcija; koristite manje tanjure, a porcije voća i povrća neka budu veće od onih mesa ili ugljikohidrata.
• Možda Vam se čini teško prestati jesti hranu koju volite. Umjesto da u potpunosti izbjegavate slatko, zamijenite čokoladu ili druge slatkiše poslasticama poput manga ili
• drugog voća.
• Pripravite zdravu hranu koja je djeci zabavna– odaberite namirnice u boji i angažirajte djecu kod kuhanja.
• Ograničite unos soli na manje od pet grama dnevno (oko jedne čajne žličice).

Jedan od dva pušača umrijet će od bolesti povezanih s pušenjem. Nažalost, sve više djece i maloljetnika počinje pušiti. Pasivno pušenje svake godine uzrokuje smrt više od 600.000 nepušača uključujući djecu. U male djece pasivno pušenje može prouzročiti iznenadnu smrt.

Prestanak pušenja i izbjegavanje pasivnoga pušenja smanjuje rizik bolesti srca i moždanog udara.

• Od ključnog je značaja ukinuti pušenje u Vašem domu kako biste zaštitili Vašu obitelj.
• Poučite djecu o opasnostima pušenja kako biste im pomogli da odaberu nepušenje.
• Ako Vam je teško prestati pušiti, zatražite savjet zdravstvenog stručnjaka ili zamolite svojeg poslodavca za podršku jer u nekim tvrtkama postoje programi prestanka
• pušenja.

Poduzimanjem gore navedenih koraka Vi i Vaša obitelj možete smanjiti breme bolesti srca i moždanog udara ma gdje u svijetu živjeli, no važno je redovito kontrolirati zdravlje Vašeg srca.

• Posjetite zdravstvenog stručnjaka koji će Vam izmjeriti krvni tlak, razinu kolesterola i šećera u krvi, tjelesnu težinu i indeks tjelesne mase (ITM).
• Jednom kada spoznate Vaš ukupni rizik srčanožilnih bolesti možete razraditi specifičan plan djelovanja za poboljšanje zdravlje Vašeg srca. Neka taj plan bude na vidljivom mjestu u Vašem domu i neka služi kao podsjetnik! Liječnik Vam također može dati savjete o liječenju ukoliko bi ono bilo neophodno.

Bolesti srca i moždani udar mogu se izbjeći, a često su potaknuti čimbenicima rizika poput visokog krvnog tlaka, kolesterola, pretilosti i gojaznosti, pušenja i dijabetesa. Oni se u velikoj mjeri mogu spriječiti i kontrolirati zdravom prehranom, redovitim vježbanjem i izbjegavanjem pušenja.

Mit je da bolesti srca i moždani udar pogađaju samo starije, muškarce i bogate populacije. SŽB pogađaju jednak broj žena kao i muškaraca, no rizik u žena je ozbiljno potcijenjen. Zapravo je bolest srca ubojica žena broj jedan te uzrokuje jednu od tri smrti žena; strašna je spoznaja da to znači jednu smrt svake minute! Od ključne je važnosti da žene spoznaju svoj rizik SŽB i poduzmu korake da zaštite sebe i svoju obitelj!

Djeca su također podložna SŽB: rizik SŽB može početi prije rođenja, za vrijeme razvoja ploda i dalje se povećavati tijekom djetinjstva zbog nezdrave prehrane, nedostatka tjelovježbe i zbog pušenja.

Djeca bi mogla trpjeti dvostruko breme bolesti srca i moždanog udara. Možda će se morati suočiti s emocionalnim posjedicama kada se osoba koju vole razboli, no također i sama nose rizik oboljevanja od bolesti srca i moždanog udara.

Suvremeno društvo može djecu izložiti čimbenicima rizika poput dijeta s premalo kalorija ili bogatih „lošim“ mastima i šećerima; aktivnostima poput računalnih igara koje odvraćaju od tjelesne aktivnosti; u nekim zemljama oglašavanja duhanskih proizvoda koje potiče pušenje ili okoline pune duhanskoga dima.

Potrebno je žurno djelovati da bi se zaštitilo zdravlje srca djece i izbjegli budući fizički, emocionalni i financijski učinci bolesti srca i moždanog udara.